Tužna domaća stvarnost tera mlade u inostranstvo

Piše: P-portal.net

Petnaest završenih srednjoškolaca srpske nacionalnosti sa područja istočne Slavonije imaće mogućnost da se školuju u Nemačkoj za deficitarna zanatska zanimanja, a nakon toga i da se zaposle u struci. Reč …

Petnaest završenih srednjoškolaca srpske nacionalnosti sa područja istočne Slavonije imaće mogućnost da se školuju u Nemačkoj za deficitarna zanatska zanimanja, a nakon toga i da se zaposle u struci.

Reč je o projektu “Dualna karijera u zanatstvu – iz istočne Slavonije za Osnabrik” koji je pokrenula institucija za obrazovanje odraslih BUS GmbH u saradnji sa zanatskom komorom u tom nemačkom gradu.

Partneri na projektu su Srpska pravoslavna crkvena opština u Osnabriku, Eparhija osječko-poljska i baranjska te Tehnička škola Nikole Tesle u Vukovaru.

– Na području osnabričkog okruga postoji velika potražnja za zanatskim zanimanjima, a u Slavoniji vlada velika nezaposlenost među mladim ljudima, posebno među pripadnicima srpske nacionalne manjine, te smo zato odlučili da pokrenemo ovaj projekat kako bi mladima koji posle srednje škole ne mogu naći posao u Hrvatskoj, pružili šansu da se prekvalifikuju i rade u Nemačkoj, kaže Branka Životić iz organizacije BUS GmbH koja se već dugi niz godina bavi obrazovanjem odraslih i inovativnim projektima finansiranim od strane Evropske unije. Životić je dugi niz godina aktivna u Crkvenoj opštini u Osnabriku koja će pružiti mentorsku podršku učenicima i omogućiti im da se lakše integrišu u tamošnju srpsku zajednicu, ali i nemačko društvo. Da je integracija veoma bitna, pokazali su slični projekti poput MobiPro-Eu u okviru kojeg se u Nemačkoj školovao velik broj mladih iz Španije. Projekat nije polučio rezultate jer su mladi Španci, ne snalazeći se u novoj sredini, odustajali od školovanja.

Deficitarna zanimanja za koja će se kandidati školovati su elektroinstalateri i instalateri grejanja i klimatizacije. Na poziv objavljen putem lokalnih medija u Borovu i Vukovaru javilo se više od 60 učenika s kojima su organizatori projekta upriličili susrete u Vukovaru i Bijelom Brdu.

– Nismo očekivali tako veliki interes i izuzetno smo zadovoljni. U prvom koraku ćemo primiti dokumentaciju, videti da li kandidati ispunjavaju osnovne uslove, a zatim ćemo ih preporučiti zanatskim preduzećima i obrtima koji će doneti odluku na osnovu njihovih prijava. Očekujem da ćemo odabrati 15 motivisanih, vrednih, mladih ljudi koji će nakon školovanja i ostati u Nemačkoj da nam pomognu u zanatstvu, kaže Iren Mobah, voditeljka projekta. Konkurisati mogu hrvatski državljani, srpske nacionalnost, starosti od 18 do 27 godina, sa završenom srednjom školom zanatskog, tehničkog ili nekog drugog smera sa minimalnom ocenom 3 iz matematike, fizike i nemačkog jezika.

– Projekat započinje već u januaru sledeće godine kursom nemačkog jezika koji će biti organizovan u Vukovaru kako bi kandidati dobili B1 sertifikat. Zatim će uslediti šestonedeljna praksa u nekom od zanatskih preduzeća u Osnabriku, nakon čega će biti poznata imena kandidata koji će od avgusta 2015. godine započeti školovanje u trajanju 3,5 godine te istovremeno nastaviti sa učenjem nemačkog jezika, kaže Branka Životić.

Za učenike je sve besplatno te će tokom školovanja primati i honorar za životne potrebe u iznosu od 818 eura mesečno, 500 eura kao jednokratnu pomoć za troškove preseljenja te po 300 eura, dva puta godišnje, za dolazak u Hrvatsku i posetu familiji. Primamljiva ponuda privukla je Marka Strugalovića iz Bijelog Brda koji je završio za kuvara, ali osim u sezoni, posla nema.

– Ovo mi se čini kao životna prilika. Iako volim svoj posao smatram da treba pokušati i nešto drugo. Ono što svi mi mladi tražimo jeste neka sigurnost koja nam se u Hrvatskoj ne nudi. Najveći problem je nemački jezik, ali treba pokušati. Nemamo previše izbora i zato svaku priliku trebamo iskoristiti, kaže ovaj 23-godišnjak.

S njim se slaže i 21-godišnji Uroš Aranitović iz Borova koji je po struci ekološki tehničar. Već tri godine je na zavodu za zapošljavanje i još nije imao priliku da radi. Zoran Pekez iz Tenje je na sastanak došao umesto svog sina, 20-godišnjaka koji je završio elektrotehničku školu.

– Sve je dobro osmišljeno i u potpunosti zaokruženo. Tri i po godine možda zvuči dugo, ali ima mladih ljudi koji su već sedam godina na zavodu, ne rade i ne znaju šta će sa sobom. Sada im se pruža šansa da napreduju u životu pa čak i da izgrade karijeru, kaže ovaj roditelj poručivši mladima da ovu priliku treba da ozbiljno shvate.

Izvor: Novosti, autor: Dragana Bošnjak

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: