S pokojnim bratom bio sam u odličnim odnosima. Nakon njegove smrti pozvan sam na ostavinsku raspravu kao njegov jedini nasljednik. Međutim, iz priloženih dokumenata, smrtnog lista i rodnog lista, proizlazi da je moj brat još 1950-ih godina zaključio brak s osobom koja nije nikada živjela s njim u bračnoj zajednici. Iako navedena osoba nije prisustvovala ostavinskoj raspravi, jer sud nije imao podatke o njenoj adresi, javni bilježnik mi je rekao da imovinu moga brata nasljeđuje osoba koja je navedena u dokumentaciji kao njegova supruga. Da li se ovakav ishod stvari može pravnim putem promijeniti u moju korist, odnosno da li je moguće da ja budem zakonski nasljednik pokojnog brata?
Jovo B., Šibenik
Odmah možemo konstatirati da se nalazite u pravno-proceduralnoj zavrzlami iz koje možete izaći na način da u konačnici budete proglašeni zakonskim nasljednikom pokojnog brata. U cilju rješavanja vašeg pravnog problema izlaz vidimo u primjeni čl. 25 st. 2 t. 3 Zakona o nasljeđivanju koji glasi: “2) Bračni drug nema pravo na nasljedstvo: 3) ako je njegova zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili u sporazumu s ostaviteljem.”
Dakle u toku trajanja ostavinskog postupka ona strana koja smatra da postoje sporne činjenice o kojima ovisi neko njezino pravo pred javnim bilježnikom ističe predmetni prigovor s obrazloženjem. U konkretnom slučaju, vaš brat je bio u kratkoj bračnoj zajednici koja je prestala odmah po zaključenju braka i nije trajala više od 50 godina. Osoba koja je navedena u smrtnom odnosno rodnom listu iza pokojnog kao njegova supruga mora biti pozvana na ostavinsku raspravu, pa ukoliko se ne odazove pozivu, odnosno ukoliko joj je nepoznato prebivalište, istoj će biti postavljen privremeni staratelj, odnosno posebni skrbnik koji treba zastupati interese te osobe. Dakle nakon što su se ispunili svi zakonski uvjeti za održavanje ostavinske rasprave, imenovao posebni skrbnik osobi nepoznatog prebivališta i nakon što je istaknut prigovor sukladno čl. 25 st. 2 t. 3 Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05), javni bilježnik će vratiti spis nadležnom sudu. Prema odredbama članka 222 Zakona o nasljeđivanju: “(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo (2) Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne činjenice: 1. o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje (…).”
Nakon što se ostavinski postupak prekine rješenjem, bit ćete upućeni u parnicu odnosno na vođenje sudskog spora. Taj postupak se nastavlja tek pravomoćnim okončanjem sudskog postupka. U tom sudskom postupku zahtijevat ćete da se tužbom utvrdi da ste vi zakonski nasljednik pokojnog brata jer on unazad 50 godina nije bio u bračnoj zajednici.
Na početku teksta naveli smo da se nalazite u pravno-procesnoj zavrzlami koja proizlazi iz iznijetog sažetka pravnog načina rješavanja problema, koji upućuje na to da ćete u ostvarenju svog cilja biti ometani od niza strogo formalnih pravnih prepreka, a sve će to utjecati na dugotrajnost postupka. Uz ovaj navedeni put može postojati kraći i jednostavniji način, ali samo u slučaju da osoba koja je navedena kao supruga više nije živa, odnosno da je umrla prije ostavitelja. Tada bi još javni bilježnik, koji je započeo ostavinski postupak, imao poprilično riješenu situaciju da vas proglasi zakonskim nasljednikom. Međutim, već druga situacija, koja pretpostavlja da je ta osoba umrla nakon ostavitelja, isključuje mogućnost da ostavitelja naslijede zakonski nasljednici drugog nasljednog reda, a u kojem se i vi nalazite.
