Zašto je problem naziv građanski rat?

Share

Da desničari i graditelji državotvornih mitova ne vole kad im se netko suprotstavlja činjenicama pokazalo je i događanje pod nazivom ‘Polemike oko karaktera Domovinskog rata’. Naime, na tu tribinu zakazanu za 6. decembar u prostorijama ‘Privrednika’ od pozvanih gostiju došao je samo historičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Klasić, dok se ostali pod raznim izgovorima nisu pojavili. Historičar Zlatko Hasanbegović opravdao se time da baš tada mora na službeni put, predsjednik Hrvatskoga generalskog zbora general Pavao Miljavac imao je jedan u nizu sastanaka oko situacije vezane uz hašku presudu i generala Praljka, dok se bez izgovora nije pojavio odvjetnik Anto Nobilo.

No publika koja je dupke ispunila dvoranu, u kojoj su se nalazili i brojni Klasićevi studenti, nije ostala razočarana, jer su se na tribini mogle čuti zanimljive činjenice vezane uz rat devedesetih. Na pitanje moderatora Saše Kosanovića postoje li u Hrvatskoj zabranjene teme o kojima se ne smije raspravljati, Klasić, oboružan gomilom dokumenata, odgovorio je da nedolazak najavljenih gostiju na tribinu samo pokazuje da odlaze samo na sigurna događanja gdje neće biti osjetljivih pitanja te da u Hrvatskoj postoji veliki problem sa suočavanjem s prošlošću.

– Sve me više ova situacija podsjeća na situaciju nakon 1945. godine kad je bilo propisano kako pisati o vodećim ličnostima i kako pričati o ratu, a svako propitivanje nije dolazilo u obzir. Mislio sam da će dosad nešto promijeniti po tom pitanju, ali nije. I dalje postoje teme koje se ne smiju preispitivati, a oni koji se njima bave, suočeni su s prijetnjama kako će im iskopati oči, odrezati uši ili da će zaplivati Savom – rekao je Klasić koji veoma često i sam dobija takve prijetnje.

Kao odgovor na pitanje koliko je rat devedesetih u Hrvatskoj imao i karakter građanskog rata, Klasić je više puta naglašavao kombiniranu komponentu tog rata.

– Za karakter rata ključno je pitanje njegove kronologije. U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja piše da oružani otpor traje od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, dok u Deklaraciji o Domovinskom ratu i preambuli Ustava RH piše da je Domovinski rat trajao od 1991. do 1995. godine. Kako je to onda Hrvatska napadnuta iz neke druge države, kad dokumenti kažu da je Hrvatska do 8. listopada 1991. godine bila sastavni dio jugoslavenske federacije. Tko je onda koga napao? Stipe Mesić, član HDZ-a bio je do tada na čelu Jugoslavije koja je napala državu na čelu koje je bio Franjo Tuđman, također iz HDZ-a. Dakle, do 8. listopada 1991. bio je građanski rat – naveo je Klasić. Podsjetio je i da je Franjo Tuđman, kad se u siječnju 1991. godine vratio iz Beograda gdje je ‘sprečavao vojni udar’, rekao da je ‘ova zemlja na rubu građanskog rata’.

– Ako je i Tuđman govorio o građanskom ratu, zašto se onda danas priča da ga nije bilo. Neosporna je činjenica da su Srbi u Hrvatskoj njeni građani bili i 1971, i 1991. godine, a to su i danas, pa su tako neki bili i sudionici građanskog rata koji nosi takav karakter čak i ako su u njega uključene strane sile – rekao je Klasić. Naveo je i da je, od 1944. do kraja 20. stoljeća, bilo 136 građanskih ratova u svijetu, a u dvije trećine njih je presudan utjecaj imala strana sila.

– To što su u pomoć Srbima u Hrvatskoj došli Srbi iz Srbije ne umanjuje činjenicu da je to između ostalog bio i građanski rat. Ne razumijem zašto je problem da se to kaže, jer to je pravna kategorija koja ne znači da smo mi nekog napali, da se nismo branili ili da smo krivi. Što je problem sa tim riječima – građanski rat, zašto se ona smatra nečim negativnim? – upitao je Hrvoje Klasić, no bez odgovora onih iz publike koji se protive toj definiciji.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

Share