Zemlja dobroprošlice

Share

Suočavanje s izbjegličkom krizom u Evropi, pa i Hrvatskoj, razjašnjavanje što je izbjeglice dovelo na naš kontinent i razgovor o situaciji u kojoj se oni nalaze bile su teme kojima se bavila nova ‘Privrednikova’ tribina pod naslovom ‘Izbjeglice, migranti i tvrđava Evropa’.

– Solidarnost koja se pokazala na početku izbjegličke krize, kad je veliki broj izbjeglica ušao u Hrvatsku, iznenadila je mnoge – rekla je Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije, ističući da su se u akciju pomoći na razne načine uključili mnogi građani.

– No nakon nekog vremena je atmosfera dobrodošlice jenjavala te su se počeli javljati problemi prilikom procesa njihove integracije u društvo. Sve češće se pojavljivao stav ‘dobili smo krive izbjeglice’, a pridošlice se počelo dijeliti na izbjeglice i migrante, dok na kraju svi nisu postali migranti. Osim toga, zatvaranjem balkanske rute izbjeglice su gurnute u crnu sferu krijumčarenja ljudima ili na rute koje obilježava velika smrtnost – rekla je ona.

Podsjetila je da je Hrvatska od nekoliko hiljada zahtjeva za azil odobrila tek njih 365, od čega polovicu u posljednje dvije godine, kao i da ima slučajeva da se nekome odbija azil u Hrvatskoj, a da ga ista osoba zatim dobije u nekoj drugoj EU zemlji.

Na pitanje koje bi bilo rješenje tog problema, Julija Kranjec je ocijenila da granice trebaju biti otvorene za sve kojima je zaštita potrebna.

Novinar Jerko Bakotin je istaknuo da javnost ne zna mnogo o situaciji u područjima odakle dolaze izbjeglice.

– U stranim medijima koji izvještavaju o ratovima u tom dijelu svijeta uvijek postoji od tri do pet interpretacija, a mnogi unaprijed zauzimaju stranu za koju navijaju pa onda i čitaju medije koji im idu u prilog – rekao je i dodao da se hrvatski mediji ne bave vanjskom politikom i da ih ne zanima ništa osim onoga što se dešava u Beogradu i Briselu. Naglasio je da je broj od dva miliona izbjeglica koji su sada u EU zapravo minoran.

– UN bilježi 60 miliona izbjeglica, a samo u Turskoj ima oko 3.000.000 izbjeglica iz Sirije, dok ih je u Libanonu oko 1,5 miliona – rekao je Bakotin i naveo da je u Njemačku 2015. ušlo 890.000 izbjeglica, a tokom ove godine 106.000. Naglasio je i da velikom broju ljudi predstavlja problem što su izbjeglice muslimani te da su mnogi ukopani u predrasude.

– Na pitanje ‘otkud izbjeglice’ može se odgovoriti Marksovom tezom da ljudi slijede tokove kapitala, pa ako novac iz zemalja Azije ili Afrike ide u zapadne zemlje, tamo će otići i njihovi stanovnici – rekao je on.

Novinar Novosti Davor Konjikušić govorio je o odnosu Irana, gdje je boravio, prema izbjeglicama i događajima u njihovom regionu.

– Iran bi se mogao usporediti s teokratskom Jugoslavijom u kojoj je vojska glavni poslodavac i pokretač poslova – rekao je.

Podsjetio je da su moderne migrantske kampanje počele 1991. s egzodusom Albanaca u luku Bari, kao i da danas u trokutu između Pariza, Londona i Brisela živi oko 20.000 izbjeglica koji su tamo zapeli i nemaju nikakva prava.

Tribinu su organizirali Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ i VSNM Grada Zagreba, a po riječima moderatora Saše Kosanovića, naredna tribina, koja će se održati 10. oktobra, bavit će se odnosom države i Katoličke crkve, odnosno Vatikanskim ugovorima.

 

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

Share