Zlatne ruke žena sa sela

Piše: Dragana Zečević / P-portal.net

Prigodnom izložbom ručnih radova i drugih rukotvorina i proizvoda kućne radinosti članice Aktiva žena SDSS-a Vukovarsko-sremske županije obeležile su u Vukovaru 15. oktobra Međunarodni dan žena sa sela. – Međunarodni …

Prigodnom izložbom ručnih radova i drugih rukotvorina i proizvoda kućne radinosti članice Aktiva žena SDSS-a Vukovarsko-sremske županije obeležile su u Vukovaru 15. oktobra Međunarodni dan žena sa sela.

– Međunarodni dan žena sa sela ustanovljen je na četvrtoj svetskoj konferenciji žena UN-a u Pekingu 1995. s ciljem da se ženama na selu omogući ravnopravan pristup i učešće u strukturama društva te da se učine vidljivim njihove potrebe i mogućnosti u kreiranju razvojnih politika sela. Težak položaj žena sa sela ogleda se u neravnopravnosti i teškom radu koji nije priznat i upravo je to razlog da im se posveti jedan dan u godini. Zato je i Aktiv žena Vukovarsko-sremske županije jednoglasno doneo odluku da na prigodan način obeleži taj dan – kaže Dragana Jeckov, potpredsednica Aktiva žena SDSS-a.

U programu obeležavanja Međunarodnog dana žena sa sela učestvovale su žene iz opštinskih organizacija SDSS-a Borova, Markušice, Negoslavaca, Trpinje i Starih Jankovaca, te gošće iz Bolmana u Osječko-baranjskoj županiji. Domaćice su bile žene Vukovara.

Prema istraživanju Ministarstva poljoprivrede, žene sa sela su u najvećem broju neobrazovane i prekomerno rade. Tek manji broj njih su vlasnice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Takođe, veoma mali broj žena sa sela nasleđuje imovinu, a posebno zabrinjava veliki broj njih koje su žrtve porodičnog nasilja.

– Naša namera je da makar na jedan dan te žene dođu u centar zbivanja. Naša osnovna ideja je bila da žene sa sela na štandovima prikažu sve ono čime se bave. Na štandovima su kolači, voće i povrće, ručni radovi, ali i rokovnici, mobilni telefoni i sprave za vežbanje… Odaziv je veći od očekivanog, što pokazuje da su nam ovakve manifestacije potrebne. Sledeća manifestacija ovog tipa biće održana u jednom od naših sela – govori Dragana Jeckov.

Na borovskom štandu sa svojim oslikanim flašama i zdelama, od kojih je svaka pravo malo remek-delo, predstavila se Srđana Nikolić, zaposlena na lokalnom Radio Borovu.

– Oslikavanjem flaša počela sam se baviti stidljivo i amaterski. Nakon pohvala dobila sam podstrek da radim više i bolje. Velika je radost kada neko pohvali moj rad, bilo da je u pitanju oslikana flaša ili neka zdela, da mu se sviđa i da oceni da je to lep poklon. Pored slavskih flaša, najviše volim raditi cvetne motive. To me odmara, relaksira i opušta. Kada to radim, izvan sam ovog sveta – napominje naša sagovornica.

Kreativnošću pršte i rukotvorine iz kućne radinosti Mirjane Čupić iz Borova.

– Proizvodim prirodne sapune koji ne sadrže emulgatore, parabene i konzervanse. Sve sirovine su iz ekološkog uzgoja i sve je gotovo jestivo. Sapun sadrži pire od bundeve, sastojke biljaka kao što su kadulja, bosiljak, kopriva, šea maslac, kantarion, neven… U paletu svojih proizvoda uvrstila sam i sapun za brijanje i dezodoranse koji ne sadrže aluminijum i alkohol. Tu su i šumeće kupke, balzami za usne, razni poklon-paketići i kutije – priča ova vedra žena.

– Sve više imam svojih potrošača. Ljudi imaju probleme s kožom i okreću se prirodi i prirodnim, antialergijskim preparatima. Pošto je to manufaktura, dakle u pitanju su manje količine, bez problema plasiram svoje proizvode. Sve je ručna izrada, male su serije, ali je kvaliteta na visokom nivou – dodaje ova preduzetnica.

– Ne živim dugo na selu, nepunih godinu dana. Živela sam u Engleskoj i Osijeku, a sada sam na selu i pokušavam se baviti organskom proizvodnjom, tako da sam otvorila obrt Organiko. U našem domaćinstvu radimo sve što su nekada ljudi radili na selu, proizvodimo voće i povrće, a u slobodno vreme radim i unikatni nakit. To je moj hobi kojim se ponosim. Nakit je od polimerne gline. Pravim cvetne aranžmane od suvog i svežeg cveća, za svadbe i druge prilike. Proizvodim jabukovo sirće, beli luk… Imam i sadnice aronije, zasađene pre godinu dana i ovog leta sam imala prve plodove. Nije toga bilo puno. Nadam se da će nagodinu biti puno više – moj plan je da pravim sok od aronije i da prodajem plodove – priča Gordana Vukadin Vujasinović iz Sremskih Laza. Ona napominje da seoske žene imaju malo prilika za međusobno druženje i razmenu iskustava.

– Ovakve manifestacije veoma su potrebne, ovde možemo sresti druge žene, videti ko šta radi, razmeniti iskustva i ostvariti kontakte za daljnju saradnju, proizvodnju ili prodaju. Za vreme svog boravka u Engleskoj nisam imala priliku videti kako žive tamošnje seoske žene, ali sam videla i osetila da se selo puno više ceni nego kod nas. Dokaz za to je da se sve što proizvodimo na selu uvozi – podvlači naša sagovornica.

Direktorka Preduzetničko razvojnog centra Opštine Erdut Bojana Orsić ističe da ovakve manifestacije doprinose razvoju sela i lokalne zajednice.

– Ženu treba posmatrati izvan tradicionalnih okvira, kao preduzetnicu i faktor razvoja, kao nekog ko nije samo tu da vaspitava, dočekuje i ispraća, nego neko ko može da stvori, proizvede i proda, da naplati i doprinese kućnom budžetu i razvoju zajednice – naglašava. Međutim, postoje brojne predrasude o ženama kao preduzetnicama i menadžerkama.

– Mislim da male sredine teško opraštaju uspeh, treba se s tim znati nositi i treba se znati postaviti. Verujem da će, ako radite za dobrobit lokalne zajednice, ti antagonizmi nestati – optimistična je Bojana Orsić.

– Kroz svoje radove žene sa sela pokazuju da su stup svakog domaćinstva, porodice, ali i društva. Svi su naši najveći naučnici, poput Milankovića i Tesle, sa sela. To govori da su naše žene i majke, neke obrazovane, neke neobrazovane, imale jednu posebnu inteligenciju i da su svoju decu usmeravale u pravcu nauke i obrazovanja – rekao je predsednik SDSS-a Vojislav Stanimirović. Međutim, žene su u politici i dalje podzastupljene.

– Tu ne stojimo najbolje jer imamo nešto manje od 20 odsto zastupljenosti žena. Nešto bolje stojimo na nivou države, ali na nivou opštinskih i županijskih organizacija ta situacija nije najbolja i mi ćemo se truditi da u narednom periodu, do nove skupštine stranke, to izmenimo, tako da do lokalnih izbora bude makar trećina žena u politici, a u narednih pet-šest godina, negde do 2020., naš cilj je kvota od 50 odsto žena u politici – kaže Stanimirović.

Da bi učesnicama proslave ovogodišnji Međunarodni dan žena sa sela ostao u lepom sećanju pobrinuo se vlasnik zlatare Rim iz Vukovara Rajko Lukić, koji je obezbedio prigodne poklone za najstariju i najmlađu učesnicu – Ljubinku Arambašić iz Bobote i Tijanu Lacmanović iz Ostrova. U kulturno-zabavnom delu programa učestvovao je Tamburaški orkestar KUD-a “Branislav Nušić” iz Borova, pa su žene sa sela pokazale da, pored teškog rada i života, umeju i da se opuste i zabave.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: